Snažan rast prodaje električnih automobila u Europi
Prodaja potpuno električnih automobila u Europi snažno je porasla u travnju, čime su novi tržišni podaci ponovno doveli u pitanje tvrdnje da Europa odustaje od elektromobilnosti. Prema Reutersu, registracije baterijskih električnih vozila, odnosno BEV modela, u 15 europskih tržišta porasle su u travnju 34,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na ukupno 201.541 vozilo.
U prva četiri mjeseca 2026. godine registrirano je 740.021 potpuno električno vozilo, što je 31,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ti podaci pokazuju da se europsko EV tržište ne nalazi u padu, nego u fazi neujednačenog, ali vrlo konkretnog rasta.
Za Hrvatsku udrugu za eMobilnost (HUEM), nacionalnu udrugu koja promiče razvoj elektromobilnosti, infrastrukture za punjenje i održivog prometnog sustava, ovi su podaci važan signal. Europa ne usporava elektrifikaciju. Naprotiv, tržišta koja kombiniraju jasnu politiku, razvijenu infrastrukturu, poticaje i povjerenje kupaca bilježe vrlo snažne rezultate.
Rast nije ravnomjeran, ali trend je jasan
Razlike među europskim državama i dalje su velike. Njemačka je u travnju imala BEV udio od 25,8 posto u novim registracijama, dok je Francuska bila vrlo blizu, s udjelom od 26,2 posto. To znači da je u tim velikim tržištima otprilike svaki četvrti novi automobil bio potpuno električni.
U sjevernoj Europi udjeli su još izraženiji. Norveška je i dalje europski predvodnik, s BEV udjelom od čak 98,6 posto, što znači da su gotovo svi novi automobili registrirani u travnju bili električni. Danska je dosegnula 81,9 posto, a Švedska 40,7 posto.
Posebno je zanimljiva Italija, koja tradicionalno nije bila među najbržim europskim tržištima u prelasku na električne automobile. Među većim tržištima upravo je Italija u travnju zabilježila jedan od najjačih skokova, s rastom od 97,2 posto.
Drugim riječima, europska elektrifikacija ne događa se jednakom brzinom u svim državama, ali smjer je sve jasniji.
Podaci ruše narativ da Europa odustaje od EV-a
U javnom prostoru često se može čuti da interes za električne automobile pada ili da Europa odustaje od elektrifikacije. Takve se tvrdnje uglavnom temelje na pojedinačnim tržištima, slabijim rezultatima pojedinih proizvođača ili kratkoročnim promjenama poticaja.
No travanjski podaci pokazuju drukčiju sliku. Ako BEV registracije u 15 europskih tržišta rastu 34,1 posto u jednom mjesecu i ako je u prva četiri mjeseca 2026. registrirano više od 740 tisuća električnih automobila, tada se ne može govoriti o zaustavljanju tranzicije.
Može se govoriti o tržištu koje sazrijeva, o velikim razlikama među državama i o pritisku na proizvođače da ponude pristupačnije modele. Ali ne i o kraju interesa za električne automobile.
Hrvatska se nalazi u drukčijoj fazi razvoja od Norveške, Danske, Švedske, Njemačke ili Francuske. Domaće tržište je manje, kupovna moć niža, velik dio građana kupuje rabljena vozila, a mnogi potencijalni kupci žive u višestambenim zgradama bez jednostavnog pristupa kućnom punjenju. Upravo zato su europski podaci važni: pokazuju da elektrifikacija snažno napreduje ondje gdje postoje razvijena infrastruktura, stabilna politika, veći izbor vozila, jasni poticaji i povjerenje korisnika.
Za Hrvatsku je poruka jasna: ne smije se čekati da tržište naraste samo od sebe. Potrebno je istodobno razvijati pouzdane javne punionice, jednostavnije punjenje u zgradama, transparentne cijene, bolju informiranost kupaca, pristupačnije modele i podršku poslovnim flotama. Posebno zbog turizma i tranzita, punionice na autocestama, u gradovima, hotelima, kampovima, marinama i javnim garažama postaju dio osnovne prometne i turističke infrastrukture.