Rast kineskog izvoza i pad domaće prodaje – koje su posljedice za Hrvatsku i svijet?

Kineska autoindustrija ulazi u novu fazu globalne ekspanzije. Dok domaće tržište automobila u Kini pokazuje znakove zasićenja, izvoz snažno raste, posebno kod električnih i plug-in hibridnih vozila. To više nije samo priča o kineskoj proizvodnji, nego signal velike promjene u globalnoj autoindustriji.

Prema Reutersu, kineska domaća prodaja automobila u travnju pala je sedmi mjesec zaredom. Pad je iznosio 21,6 posto na godišnjoj razini, na oko 1,4 milijuna vozila. Istodobno, ukupni kineski izvoz automobila porastao je 80,2 posto, dok je izvoz električnih i plug-in hibridnih vozila porastao čak 111,8 posto u odnosu na prošlu godinu.

Drugim riječima, kinesko domaće tržište više ne apsorbira proizvodnju kao ranije, ali kineski proizvođači ne usporavaju. Rast sve agresivnije traže izvan Kine, a Europa ostaje jedno od najvažnijih tržišta za njihov daljnji prodor.

Za Hrvatsku udrugu za eMobilnost (HUEM), koja promiče razvoj elektromobilnosti, infrastrukture za punjenje i održivog prometnog sustava u Hrvatskoj, ovo je važan signal. Kineski EV val više nije pitanje budućnosti. On se već događa, a njegovi učinci sve će se snažnije osjećati i na hrvatskom tržištu.

Kina više ne izvozi samo automobile, nego tehnologiju

Wall Street Journal piše da je Kina u travnju prvi put izvezla više električnih i plug-in hibridnih vozila nego klasičnih benzinskih i dizelskih automobila. Nova energetska vozila činila su 52,7 posto ukupnog kineskog izvoza automobila, odnosno 406.000 od ukupno 769.000 izvezenih vozila.

To je simbolički važna prekretnica. Kina više ne izvozi dominantno klasične automobile po nižoj cijeni. Sve više izvozi elektrificiranu tehnologiju: električne automobile, plug-in hibride, baterije, softver, infotainment sustave, napredne sustave pomoći vozaču i digitalne platforme.

Zato kineske proizvođače više nije dovoljno promatrati samo kao “jeftiniju alternativu”. Oni sve češće nude tehnološki vrlo opremljene automobile, s velikim baterijama, naprednim digitalnim sučeljima, dobrim omjerom cijene i opreme te sve konkurentnijim performansama.

SAD zatvara vrata, Europa traži ravnotežu

Reuters navodi i da američka autoindustrija, dobavljači, sindikati, čeličarska industrija i dio zakonodavaca traže od Trumpove administracije da ne otvara američko tržište kineskim proizvođačima automobila. Glavni argument je da kineski proizvođači, osobito u EV sektoru, zbog državne potpore i nižih troškova mogu ozbiljno ugroziti domaću proizvodnju.

No rasprava se više ne vodi samo oko cijene i carina. U fokusu su i sigurnosni rizici povezani s povezanim vozilima, softverom, prikupljanjem podataka i mogućom ovisnošću o kineskoj tehnologiji.

Za Europu je situacija složenija. Kineski automobili već su prisutni na europskom tržištu, a europski proizvođači sve češće surađuju s kineskim kompanijama, koriste kineske baterije i ulaze u partnerstva za razvoj i proizvodnju električnih vozila. Zato se europsko pitanje ne može svesti na jednostavnu dilemu “za ili protiv Kine”. Pravo pitanje je kako zaštititi vlastitu industrijsku bazu, a istodobno omogućiti kupcima dostupnije električne automobile.

Kineski EV val nije samo jeftini auto iz Kine

Wiredov pregled Beijing Auto Showa 2026 dodatno pokazuje koliko se kineska autoindustrija promijenila. Prema Wiredu, ovogodišnji Beijing Auto Show bio je najveći auto show u povijesti, s 1.451 vozilom i 181 svjetskom premijerom.

Fokus više nije samo na dostupnim električnim automobilima, nego na umjetnoj inteligenciji, autonomnoj vožnji, drive-by-wire sustavima, premium EV modelima, robotaxi vozilima i eksperimentalnim konceptima.

Kineska autoindustrija danas konkurira tehnološkom širinom. U Kini se razvijaju automobili koji kombiniraju baterije, softver, lidare, napredne sustave pomoći vozaču, infotainment, umjetnu inteligenciju i brzu proizvodnu iteraciju. To znači da Kina više nije samo proizvodna baza, nego sve snažniji tehnološki centar automobilske industrije.

Što to znači za Hrvatsku?

Za hrvatsko tržište ovaj razvoj ima nekoliko izravnih posljedica.

Prva je veća dostupnost električnih vozila. Hrvatska je cjenovno osjetljivo tržište, a visoka početna cijena električnih automobila jedan je od glavnih razloga sporijeg rasta. Ako kineski proizvođači ponude konkurentne modele u nižem i srednjem cjenovnom razredu, to može ubrzati širenje elektromobilnosti.

Druga posljedica je veći pritisak na infrastrukturu za punjenje. Više električnih i plug-in hibridnih vozila znači veću potrebu za javnim punionicama, punjenjem u višestambenim zgradama, hotelskim i destinacijskim punionicama, flotnim punjenjem i pouzdanim mrežama na prometnim pravcima.

Treća posljedica odnosi se na servisnu mrežu. Kupci neće gledati samo cijenu vozila. Pitat će gdje se automobil može servisirati, koliko traje jamstvo na bateriju, koliko brzo dolaze rezervni dijelovi, tko radi dijagnostiku i kakva je vrijednost vozila nakon nekoliko godina.

Četvrta posljedica je pitanje sigurnosti i podataka. Moderni automobili prikupljaju velike količine informacija, a povezana vozila sve su više digitalni uređaji na kotačima. Zato su jasna europska pravila o podacima, kibernetičkoj sigurnosti i softverskim ažuriranjima važnija nego ikad.

Prilika ili prijetnja?

Kineski EV val može biti i prilika i prijetnja.

Za kupce može značiti veći izbor, niže cijene i brži dolazak električnih automobila u masovnije segmente. Za europske proizvođače to je ozbiljan pritisak koji ih tjera na brži razvoj, niže troškove i konkurentnije modele. Za Hrvatsku to može biti prilika za ubrzanje elektromobilnosti, ali samo ako infrastruktura, servisi, regulativa i informiranje korisnika prate taj tempo.

S druge strane, prevelika ovisnost o kineskim baterijama, softveru, komponentama i digitalnim platformama može postati strateški rizik. Zato odgovor ne bi trebao biti ni potpuno zatvaranje, ni nekritičko otvaranje. Europi treba pametna ravnoteža: jasna pravila, sigurnosni standardi, transparentnost podataka, pošteno tržišno natjecanje i otvorenost prema tehnologijama koje mogu ubrzati dekarbonizaciju prometa.

HUEM stav: Hrvatska mora biti spremna

Hrvatska udruga za eMobilnost (HUEM) smatra da Hrvatska ovu promjenu mora dočekati spremno. Rasprava o kineskim električnim automobilima ne smije se svesti na pitanje jesu li oni “dobri” ili “loši”. Pravo pitanje je imamo li sustav koji može prihvatiti rast električnih vozila na kvalitetan, siguran i održiv način.

To uključuje razvoj infrastrukture za punjenje, posebno u višestambenim zgradama, turističkim destinacijama, javnim garažama, poslovnim flotama i na prometnim koridorima. Uključuje i bolju informiranost kupaca o baterijama, jamstvima, servisiranju i realnim troškovima vlasništva.

Ako Kina prvi put izvozi više elektrificiranih nego klasičnih automobila, jasno je da se smjer industrije promijenio. Za Hrvatsku je sada ključno pitanje hoćemo li tu promjenu samo promatrati ili ćemo se za nju aktivno pripremiti.