Priopćenje udruge u vezi punjenja EV u garažama

Reagiranje udruge e-Mobilnost na učestale članke o električnim automobilima Učestalim pojavljivanjem članaka u medijima o punjenju električnih automobila nacionalna udruga eMobilnost odlučila je reagirati kako bi javnost i medije senzibilizirala o važnosti ispravnog i zakonitog postupanja Zagreb, 19. veljače 2026. godine – Pravilno educiranje temelj je usvajanja novih tehnologija. Kao nacionalna udruga okupljamo profesionalce, akademsku zajednicu i entuzijaste, vozače koji svakodnevno svjedoče neistinitim napisima i zakonski neutemeljenim odlukama nekih vlasnika nekretnina, upravitelja zgrada i predstavnika suvlasnika o punjenju automobila u garažama višestambenih zgrada. Kao temelj za istupanje ističemo medijske članke koji pozivaju na generalne zabrane punjenja, a koje su se proširile i kao neformalna zabrana u nekim višestambenim zgradama, pozivajući se na dopis upravitelja koji je upit predstavio kao upravnu odluku. Isticanje klase i urudžbenog broja uz znak zabrane, koji je upravitelj dobio od Ravnateljstva civilne zaštite, Službe za inspekcijski nadzor ne predstavlja upravni akt ni odluku Ministarstva na čijem je memorandumu obavijest tiskana. Radi se o upitu, na koji je odgovoreno u formi obavijesti, gdje se ističe da je to mišljenje, a ne pravno utemeljena odluka. Nadalje, uvažavajući stručnjake iz službe inspekcijskog nadzora moramo reagirati kako je punjenje el. automobila puno šira tema i ne dohvaća samo protupožarstvo, već i ostale resore koji provode zelenu politiku Europske unije. Napominjemo kako je kao članica Europske unije Republika Hrvatska prihvatila obveze i planove (Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća postavlja cilj tržišnog udjela od 14 % obnovljivih izvora energije u gorivima za promet) koje joj energetska tranzicija nalaže. Kao najveći od ostvarivih ciljeva svakako je elektrifikacija prometa u gradovima (Uredbe EU 2019/631 i EU 2019/1242 Europskog parlamenta i Vijeća već su postavile standarde emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka teretna vozila, kao i za određena nova teška teretna vozila). Te bi uredbe trebale ubrzati primjenu, posebno, vozila s nultom emisijom i time stvoriti potražnju za infrastrukturom za punjenje i dopunjavanje gorivom. Važno je da uredbe (EU) 2019/631 i (EU) 2019/1242 te ova Uredba osiguraju koherentan okvir za korištenje i primjenu alternativnih goriva u cestovnom prometu. Tome u prilog svakako ide i migracija flota javnog prijevoza u gradovima s fosilnih goriva na baterijski pogonjene autobuse. U tom kontekstu svakako je cilj pravilno i istinito izvijestiti o mogućnostima za punjenje, te formalnim pravilima koja prethode ishođenju projekata ili dozvola u procesu. Mode 1 punjenje kao osnovna mogućnost (prema normi IEC 61851-1 snaga punjenja je ograničena na maksimalno 2,3 kW (1-fazno, 10A) podrazumijeva punjenje el. automobila korištenjem strujne 220V utičnice, kao i Mode 2 punjenje korištenjem kontrolnog modula unutar kabela za punjenje (ICCB – In Cable Control Box). Mode 1 i Mode 2 punjenje nije predvidjelo zakonsko reguliranje mjesta za punjenje jer se koristi već dostupna, osnovna infrastruktura. Naravno, ovdje moramo napomenuti kako takva utičnica mora biti dio glavnog elektrotehničkog projekta zgrade, te ne smije biti spojena bez valjanog projekta i izvedena od ovlaštenog električara. Svako neovlašteno spajanje na postojeću električnu mrežu zgrade opasno je iz aspekta sigurnosti i utjecaja na projektirane vrijednosti mreže jednako kao i držanje hladnjaka ili ostalih trošila u takvim zajedničkim dijelovima. Dovoditi u pitanje sigurnost punjenja automobila Mode 1 i 2 načinom direktno zadire o načela energetske tranzicije EU-a i pravila koja smo kad dio zajednice tih zemalja prihvatili. Napominjemo kako protupožarstvo u ovom slučaju primjenjuje sve odredbe kao i kod garaža za automobile sa spremnicima zapaljivog goriva. Ako vlasnik nekretnine u garaži višestambene zgrade želi koristiti Mode 3 punjenje, što podrazumijeva postavljanje infrastrukture za kontrolu punjenja, kolokvijalno Wallbox (snaga punjenja od 3,7 kW jednofazno do 22kW trofazno), potrebno je urediti postavljanje takvog trošila sukladno pravilima i važećim aktima u zgradarstvu, ali nije moguće onemogućiti suvlasnika na temelju prava iz Zakona u vlasništvu, članak 82. st. 3. To znači da za potrebe punjenja može tražiti spajanje novog priključka i bez dozvole drugih suvlasnika, a od strane operatora distribucije (HEP-ODS) kako bi koristio Mode 3 način punjenja. Za spajanje novog priključka potrebno je slijediti proceduru operatora distribucije u postupku jednostavnog priključenja na mrežu. Jednostavni priključak je priključak na niskonaponsku (NN) mrežu za kojeg nije potrebno stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, niti rješavanje imovinskopravnih odnosa s trećim stranama. Osnovni koraci pri jednostavnom priključenju sastoje se od: - izdavanja EES s ponudom/ugovorom o priključenju - izdavanja potvrde glavnog projekta - uplate naknade za priključenje - izgradnje priključka - sklapanja ugovora o korištenju mreže - stavljanja priključka pod napon i izdavanja potvrde o početku korištenja mreže - pokusnog rada i izdavanja potvrde za trajni pogon (ako je u EES uvjetovan pokusni rad) Kao nacionalna udruga apeliramo na građane, vozače i suvlasnike da koriste sve uređene postupke za punjenje el. automobila i ne koriste improvizirane električne instalacije, produžne kablove i druge ad-hoc načine spajanja i korištenja električne energije za punjenje baterija. Kada govorimo o sigurnosti baterija, bitno je istaknuti kako punjenje baterija opisanim Mode 1, 2 i 3 načinom ne dovodi do bitnijeg zagrijavanja baterije, iako svi moderni baterijski pokretani automobili imaju termalnu kontrolu baterije kao i višestruke mehanizme osiguranja tog procesa. Statistički je samozapaljenje električnih baterijskih automobila 25 puta rjeđe od automobila pokretanih fosilnim gorivom. Na kraju, moramo napomenuti kako je mogućnost zapaljenja kao i svake druge imovine uvijek prisutna. Zato je vrlo bitno educirati, a ne plašiti ljude učestalim napisima o samozapaljenju. Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj je 2024. godine zabilježeno 744 požara na vozilima, što predstavlja porast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 674. Iako se često ističu spektakularni požari električnih vozila, statistike pokazuju da su požari na vozilima s motorima na unutarnje izgaranje (benzinski/dizelski) češći. S obzirom na to da su najčešći uzroci požara starost vozila i tehnička neispravnost, to dovodi do tehničkih kvarova na električnim instalacijama, curenja goriva ili ulja, te neispravnih uređaji za grijanje. Električni automobil bitno je sigurniji kako u konstrukcijskom pogledu, tako i zbog činjenice da su to novija vozila od prosjeka na cestama.