Jesu li hrvatske punionice spremne za ljeto 2026.?

Hrvatska ulazi u novu turističku sezonu u trenutku kada broj električnih automobila u Europi snažno raste. Sve više gostiju iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije, Nizozemske, Danske, Švedske i Norveške prema Jadranu dolazi električnim vozilima, a to znači da ljeto 2026. neće biti samo još jedna turistička sezona, nego ozbiljan test zrelosti hrvatske infrastrukture za punjenje.

Hrvatska udruga za eMobilnost (HUEM) već je u svojoj velikoj analizi ultra brzih punionica upozorila da se razvoj infrastrukture ne može gledati samo kroz ukupan broj punionica, nego kroz njihovu snagu, raspored, pouzdanost, dostupnost na glavnim prometnim pravcima i stvarnu sposobnost da podnesu vršna opterećenja. Upravo će se to najbolje vidjeti tijekom ljetnih vikenda, kada se promet prema obali višestruko povećava.

Najveća uska grla mogu se očekivati upravo na glavnim tranzitnim i turističkim koridorima. Posebno će pod pritiskom biti A2 Zagreb – Macelj, važan ulazni pravac iz smjera Slovenije i Austrije; A3 Bregana – Zagreb – Lipovac/Bajakovo, ključna os istok-zapad i veza prema granici sa Srbijom; A1 Zagreb – Split – Ploče, osobito pravac od Zagreba prema jugu preko čvorova Lučko i Demerje; te Istarski ipsilon, odnosno prometnice A8 i A9, koje tijekom sezone preuzimaju velik turistički promet prema Istri.

Za vozače električnih automobila pitanje više nije samo postoji li punionica na karti. Važno je radi li punionica, je li slobodna, koje je snage, može li se jednostavno platiti, je li cijena jasno prikazana i postoji li rezervna opcija ako je lokacija zauzeta ili u kvaru. U sezoni, kada se više vozila istodobno zaustavlja na istim odmorištima i prilazima turističkim destinacijama, svaka slaba točka sustava postaje vidljiva.

Posebno treba razlikovati autocestovno brzo punjenje i destinacijsko punjenje. Na autocestama su potrebne snažne DC i HPC punionice koje mogu brzo obraditi veći broj vozila. Na odredištima, u hotelima, kampovima, marinama, apartmanskim naseljima i javnim garažama, često je dovoljno dobro organizirano AC punjenje, jer automobil ondje stoji više sati ili preko noći. Bez te kombinacije, pritisak na autocestovne punionice bit će još veći.

Za Hrvatsku je to važno i kao turističko pitanje. Gost koji dolazi električnim automobilom ne očekuje improvizaciju, nego pouzdanu uslugu. Ako punjenje postane stresan dio putovanja, to utječe i na dojam o destinaciji. Ako je punjenje jednostavno, dostupno i jasno, Hrvatska može dobiti dodatnu prednost kao moderna EV turistička destinacija.

HUEM smatra da ljeto 2026. treba promatrati kao test spremnosti sustava. Hrvatska ne mora na svakoj lokaciji imati ultrabrze punionice, ali mora imati logično raspoređenu, pouzdanu i korisnički razumljivu mrežu. To znači više kvalitetnih lokacija na autocestama, bolju pokrivenost turističkih destinacija, jasne cijene, jednostavno plaćanje, brzu reakciju na kvarove i bolju suradnju operatora, turističkog sektora, gradova i energetike.

Zaključno, hrvatske punionice za ljeto 2026. ne treba ocjenjivati samo po broju. Pravo pitanje je mogu li izdržati stvarni sezonski pritisak. A taj pritisak najviše će se vidjeti na pravcima prema moru, na graničnim ulazima, u Istri, Dalmaciji i na najopterećenijim turističkim lokacijama. Ovo ljeto bit će važan pokazatelj je li Hrvatska spremna za novu fazu elektromobilnosti.